ČLANOVI PREDSEDNIŠTVA ZA PERIOD 2020-2025

JUGOSLAV RISTIĆ                            PREDSEDNIK SSSK
MILAN POPADIĆ                                KOMUNALCI
RAJKO BLAGOJEVIĆ                        METALCI
SANDRA RADOSAVLjEVIĆ               UPRAVA I DRUŠTVENE ORGANIZACIJE
DRAGANA JOVANOVIĆ                    ZDRAVSTVO
MARIJA GRČAK                                OBDANIŠTE
DRAGAN ILIĆ ZASTAVA                    ORUŽJE
ZORAN MARKOVIĆ                          FAS

ČLANOVI IZBORNE SKUPŠTINE, 22. JANUAR. 2020

  1. Jugoslav Ristić- Predsednik Sssk
  2. Branko Petrašinović – Sekkretar Sssk
  3. Božidar Jovanović – Jkp Vodovod
  4. Slađan Karadžić – Jkp Šumadija
  5. Miodrag Grujičić – Jkp Vodovod
  6. Milan Popadić – Komunalci
  7. Aleksandar Vasiljević – Jkp Vodovod
  8. Rajko Blagojević – Metalci
  9. Dragan Ilić – Oružari
  10. Zoran Marković – Fas
  11. Miloš Milošević – Oružari
  12. Radosav Miladinović – Oružari
  13. Nebojša Mandarić – Fas
  14. Saša Đorđević – Fas
  15. Milan Stamenković – Energetika
  16. Rajka Jovanović – Impro
  17. Miloš Tanasković – Metal Sistemi
  18. Saša Blagojević – Trigano
  19. Aleksandar Korać – Manjeti Mareli
  20. Dejan Čakarević – Fori Tekstile
  21. Milan Tošović – Oružari
  22. Bratislav Đorđević – Oružari
  23. Dragoljub Mijailović – Oružari
  24. Slavica Stepović – Uprava
  25. Sandra Radosavljević – Gradska Uprava
  26. Bojana Vučetić – Nsz
  27. Dejan Marković – Opština Topola
  28. Miloš Čolić – Bofos
  29. Dragana Jovanović – Zdravstvo
  30. Jelena Hadžić Radisavljević – Izjz
  31. Marija Grčak Pu Nada Naumović
  32. Svetlana Antanasković – Pu Đurđevdan
  33. Tomislav Veljković – Rača
  34. Novica Marković – Lapovo
  35. Radomir Urošević – Knić
  36. Snežana Milosavljević – Jsp
  37. Goran Marković – Strna Žita
  38. Milosav Nićiforović – Azma
  39. Jovan Ilić – Azma
  40. Dražen Pavić – Dom Učenika
  41. Jasmina Stefanović –  Kultura
  42. Dragan Alempijević – Sindikat Penzionera
  43. Marija Srećković Vasiljević – Sekcija Žena
  44. Vladimir Kojić – Sekcija Mladih
  45. Đusić Dragan – Pzp
  46. Stikić Velimir – Mlekara Meggle
  47. Bojan Mladenović – Skc
  48. Gordana Simov- No Metalci
  49. Gorica Lekić – No – Azma
  50. Vesna Marković – No – Nsz
  51. Jelena Dobrić – No – 21. Oktobar Metalci
  52. Slađana Đorđević – No – Crveni Krst
  53. Žunić Zoran – So- Komunlci
  54. Ljiljana Živković – So – Strtna Žita
  55. Ivan Stupić – So – Komunalci
  56. Slavica Stevanović – So – Narodna Biblioteka

Izbori

Izbornoj skupštini održanoj dana 22.01.2020 godine, prisustvovalo je 56 članova koji su izabrali sledeće organe SSS Kragujevca i to:

  • ČLANOVI  PREDSEDNIŠTVA ZA PERIOD 2020-2025
  • ČLANOVI VEĆA ZA PERIOD 2020-2025
  • NADZORNI ODBOR ZA PERIOD 2020-2025
  • STATUTARNI ODBOR ZA  PERIOD 2020-2025

Sindikati nezadovoljni uslovima rada u Zastavu oružju

Sindikat Zastave oružja tvrdi da danas radnicima na ulazima u fabriku nije deljena zaštitna oprema, odnosno maske i rukavice, koje su počeli da dobijaju tek tokom prepodneva.

U pogonima, tvrde iz sindikata, nema dozera, a nije regulisana ni fizička distanca među zaposlenima koju su propisale nadležne zdravstvene ustanove.

„Jednostavno, nisu stvoreni uslovi za početak rada u vreme epidemije“, ističu u Sindikatu Zastave oružja, u kojoj je danas, nakon gotovo jednomesečne pauze, uzrokovane opasnošću od širenja zaraze virusom korona, proizvodnja ponovo krenula punim kapacitetom, sa većinom od ukupno oko 2.600 zaposlenih.

Predsednik oružarskog Sindikata Dragan Ilić pita šta ako, u postojećim uslovima, radnici počnu da se razboljevaju i da zarazu potom prenesu svojim porodicama, što bi za posledicu moglo da ima ponovno širenje epidemije, posebno kod osetljivijih kategorija stanovništa u Kragujevcu i Šumadije. Pita i ko će da snosi odgovornost zbog toga što bezbednost i zdravlje Zastavinih oružara nisu zaštićeni na odgovarajući način.

– Sistem u fabrici, jednostavno, nije spreman za početak proizvodnje u punom kapacitetu i sa svim radnicima. Radnici u pogonima dobijaju redovna sredstva zaštite, a ne ona koja su, prema preporukama epidemiologa, predviđena u slučajevima zaraze, što nikako nije dobro, smatra Ilić i naglašava da je indikativno da gradska i državna administracija još nisu počele da rade, da ne rade ni zaposleni u javnim preduzećima i ustanovama, što upućuje na to da vlast, i u vreme epidemije COVID 19, primenjuje dvostruke standarde prema građanima Srbije, pri čemu za radnike u fabričkim pogonima ne važe one mere zaštite od zaraze koje važe za neke druge slojeve stanovništva.

Napominje, s tim u vezi, i da su u javnom prevozu koji u Kragujevcu funkcioniše od danas, propisane stroge mere zaštite od širenja zaraze, a da u fabričkim pogonima koji su, potencijalno, s obzirom na činjenicu da pod istim krovom može da bude i po nekoliko stotina ljudi, odgovarajuće zaštite nema.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata u Kragujevcu Jugoslav Ristić takođe smatra da su i u uslovima pandemije COVID 19 diskriminisani upravo oni slojevi radno sposobnog stanovništva koji stvaraju dohodak i novu vrednost. Tome u prilog, navodi naš sagovornik, i činjenica da uslovi rada i mere zaštite u vreme epidemije nisu propisane jedino za industrijske radnike.

– Uslovi rada i mere zaštite propisani su za frizerske i salone lepote, za teretane, za restorane i kafiće i druge uslužne delatnosti, što je, naravno, dobro. Ali, nije dobro što takve mere ne postoje jedino za industrijske radnike koji, voljom vlasti, mogu, odnosno moraju da počnu, ili su već počeli da rade, iako, zbog opasnosti od širenja zaraze, i dalje ne rade ni pravosuđe, ni poreska uprava ni druge javne službe i ustanove, konstatuje  Ristić, koji je jedan od retkih, ako ne i jedini među domaćim sindikalcima koji je već upozoravao na opasnost od širenja zaraze u fabričkim halama i na nepostojanje odgovarajuće zaštite industrijskih radnika.

On ponovo apeluje na Vladu Srbije da konačno propiše uslove rada i mere zaštite za industrijske radnike u vreme epidemije, kako bi Inspekcija rada, ako i kad uđe u preduzeća, imala na osnovu čega da preduzme odgovarajuće mere.

Ovako, napominje Ristić, inspektori rada, kao što se to već desilo u fabrici južnokorejske Yura koprporacije u Rači, koja od 21. aprila, kršeći preporuke epidemiologa, radi punim kapacitetom, ne može da naloži nikakve sankcije.

Izvor: danas.rs

Radnici za državu – “nužno zlo”, zakida im se na sve strane

Položaj radnika u Srbiji danas bi mogao da se okarakteriše kao “najnevažnija sporedna stvar na svetu”, radnik je potpuno obespravljen, o njemu se ne govori i doživljava se kao “nužno zlo”, kaže za portal Nova.rs Jugoslav Ristić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca.

U prvomajskom intervjuu za naš portal, Ristić navodi da u Srbiji imamo desničarsku vlast, koja programski ne prepoznaje radnike. Srpski radnik danas je potpuno obespravljen sa tendencijom daljeg gubitka svih prava, smatra Ristić i dodaje da ga kao sindikalnog aktivistu onespokojava najavljena izmena Zakona o radu.

“Za sledeću godinu planirana je izmena Zakona o radu, a svesni smo da se sve izmene rade pod pritiskom krupnog kapitala. Ovde pre svega mislim na inostrani kapital, a prema dosadašnjim iskustvima sa stranim investitorima, strahujem da te izmene neće biti u interesu ljudi koji žive u ovoj zemlji”, kaže Ristić navodeći da i tokom pandemije virusa može da se definiše odnos države prema radnicima.

Ne znamo koje su mere zaštite radnika od korone

“Mi sada imamo situaciju da će od ponedeljka sve fabrike početi da rade, bez jasno definisanih zaštitnih mera koje treba da postoje. Ni u jednom dokumentu koji je Vlada donela ne postoje tačno propisani uslovi rada u vremenu pandemije. Prvenstveno mislim na industrijskog radnika, ali takvog dokumenta nema ni za radnike u kancelariji.

Postoje opšti uslovi – dva metra, maska i rukavice, ali nigde nije predviđeno kako će to da se kontroliše. Kada u fabriku uđe dve- tri hiljade ljudi, to je nemoguće ostvariti. Takođe, Vlada nigde nije navela ni koja je maska predviđena za koje radno mesto, uglavnom su radnici dobijali platnene maske, a imamo stav Svetske zdravstvene organizacije (SZO) da maske od tekstila nisu adekvatna zaštita, pa se i na tom primeru vidi nebriga države prema radnicima”, objašnjava Ristić.

Sindikati nepoželjni u privatnim firmama

Kao deo radničke obespravljenosti, Jugoslav Ristić navodi i činjenice da se u privatnim kompanijama, kao i u fabrikama u inostranom vlasništvu zabranjuje sindikalno delovanje. Prema njegovim rečima, pokušaji da se pokrene sindikat, završavaju se otpuštanjem radnika koji se na to usude.

“Sindikati su civilizacijska potreba, to je grupna odbrana radničkih prava. Zabranjivati sindikalno delovanje predstavlja kršenje civilizacijskih normi. Danas imamo situaciju da se u firmama koje su došle u Srbiju zabranjuju sindikati. Ide se čak i dotle da postoje strane kompanije koje u svojim matičnim zemljama imaju sindikate, ali ne dozvoljavaju sindikalno udruživanje srpskih radnika”, kaže Ristić i dodaje da takvo postupanje inostranih poslodavaca proističe iz stava države.

Radničko udruživanje je retka pojava i u privatnim kompanijama u domaćem vlasništvu, kaže:

“Sindikati su preostali uglavnom u državnim preduzećima i onima koja su preživela privatizaciju, a imaju tradiciju sindikalnog organizovanja od ranije. Radnicima je Ustavom zagarantovano pravo da se sindikalno organizuju, ali se u Srbiji to prećutno toleriše, a otkazi sindikalnih lidera se podvode pod ‘tehnološki višak’. Očigledno je da nesavesni poslodavci sindikat vide kao prepreku i gledaju da ga u svakom smislu eliminišu”.

Radnička prava koja se najčešće krše

Neisplaćivanje zarada na vreme i neplaćanje prekovremenog rada su najčešći prekršaji poslodavaca prema radnicima u Srbiji, navodi Ristić uz objašnjenje da se radnicima “zakida” na sve moguće načine. On smatra da je za poboljšanje statusa radnika potrebna nova privredna strategija.

“Da bi se promenio položaj radnika u društvu, potrebno je da država razume da su radnici esencija svakog društva, da su oni najznačajniji deo koji stvara novu vrednost i društveni dohodak. Tek kada budemo imali takvu državu, imaćemo i zadovoljne ljude. To je suština, mi nemamo državu koja je posvećena ljudima koji žive ovde, već državu koja je posvećena stranim investitorima i radi po stranim nalozima. Takva država ne može da bude dobra za svoje građane i zato kažem da je radnik ‘najnevažnija sporedna stvar na svetu’”, zaključio je Ristić.

Izvor: Nova.rs

IMAMO NAJDUŽI POLICIJSKI ČAS U EVROPI, A ZAŠTITA RADNIKA U POGONIMA NIJE NI DEFINISANA NI OBEZBEĐENA

Nakon pauza koje su, u proseku, zbog epidemije COVID 19,  trajale od dve sedmice do mesec dana, većina vodećih fabrika u Kragujevcu i Šumadiji, osim Fijat Krajslera, nastavila je, ili planira da  sutra (utorak, 21. april) nastavi proizvodnju. U nekima od njih, SIMENSU, Formi ideale, Milanović grupi,  konfenkcijim firmama Fori textile i Berteks, rad nije ni obustavljan, već su, prema informacijama iz tih preduzeća, preduzete odgovarajuće  mere  koje su, navodno, obezbeđivale radnike od moguće zaraze virusom korona. Da li je i ko proveravao primenu tih mera, pouzdano se ne zna, ali se, s druge strane zna da postoji fotografija na kojoj se vidi  da se radnice jedne kragujevačke konfekcije, krajem minule sedmice,  na posao voze  organizovano u “krcatom” autobusu.

Proizvodnja je, u međuvremenu, posle kraćeg zastoja, nastavljena u kragujevačkoj fabrici nemačko – austrijskog konzorcijuma za proizvodnju građevinskih mašina Vaker Nojsenu, a sutra  bi, pre oficijelnim najavama, proizvodni proces trebalo da bude nastavljen u Zastavi oružju i šumadijskoj fabrici južnokorejske Yura korporacije, u Rači Kragujevačkoj. Proizvodnja u Yuri sutra bi, kako je saopšteno uoči uskršnjih praznika, trebalo da počne u punom kapacitetu, sa svih 1.200 radnika, uprkos nedavnom dogovoru menadžmenta, fabričkog sindikata “Nezavisnost” i opštinskog  Kriznog štaba,  da do kraja vanrednog stanja u Srbiji,u pogonima u dve smene  bude do 400 radnika, odnosno po njih 200 i u prvoj i u drugoj radnoj  smeni, čime bi se, uz  propisanu opremu, te distancu medju zaposlenima od dva metra, obezbedila koliko – toliko odgovarajuća zaštita radnika.  

Dogovoru o dnevnom angažovanju po 400 radnika u Yuri u Rači, od 8. aprila do kraja vanrednog stanja, prethodili su protesti radnika te kompanije u  Rači, ali i u Leskovcu i Nišu. U fabrici u Rači, 400 angažvanih radnika bi, prema rečenom dogovoru, posle dvonedeljnog rada trebalo da se rotiraju sa kolegama koje odmaraju. Dogovor je, medjutim, već prekršen prošle sedmice kad je u Yuri ponovo organizovana i treća smena, u kojoj je takodje angažovano 200 radnika, te je u fabričkim pogonima dnevno bilo po 600, odnosno polovina od ukupnog broja radnika.

U sindikatu „Nezavisnost“ fabrike u Rači kažu da je  Yura, uoči uskršnjih praznija, obavestila zaposlene da se od 21. aprila vraća proizvodnja u punom kapacitetu, sa svih 1.200 radnika. Predsednik sindikata Saša Marković rekao je da je takvu odluku poslodavac, kako je objašnjeno, doneo zbog obaveza prema kupcima u Slovačkoj.

  • Yura je prekršila dogovor. Obavestili smo o tome Opštinski krizni štab i Institut za javno zdravlje, pa ćemo videti kakav je njihov stav, pošto i dalje traje opasnost od širenja korona virusa, kaže Marković.

Posle gotovo jednomesečne pauze, proizvodnja će sutra da bude obnovljena i u Zastavi oružju. U  Sindikatu te fabrike  kažu da bi sutra u pogone i biroe, prema prošlonedeljnoj proceni nadležnih u kragujevačkom Insitutu za javno zdravlje,  trebalo da udje izmedju 300 i 500 od ukupno oko 2.500 zaposlenih u  Zastavi oružju, medju kojima, prema nezvaničnim informacijama, ima zaraženih virusom korona.

  • Stav Sindikata je bio i ostao da proizvodnja u našoj fabrici ne treba da bude nastavljena ni ove nedelje, već da  treba da se sačeka do 27. aprila, kada bi se, na osnovu epidemiološke situacije u Kragujevcu i Srbiji, donela odluka o tome kada i na koji način bi proizvodni proces trebalo da bude odnovljen.  Tim pre što će i većina ostalih velikih vojnih fa brika u zemlji, odluku o eventualnom nastavku rada , koliko sam upoznat,  da donese posle 1. maja, kaže  predsednik  Sindikata u Zastavi oružju Dragan Ilić.

Dodaje da u oružarskom Sindikatu  i dalje smatraju da je obnavljanje proizvodnje, posebno u punom kapacitetu i te kako  rizično za zdravlje zaposlenih.  Prema njegovim rečima, velika je nepoznanica šta će se dešavati kad više od 2.500 ljudi, u vreme epidemije koja još uvek uveliko traje, uđe u pogone u kojima je praktično nemoguće poštovanje mere koja se odnosi na socijalnu distancu, a koja je, prema proceni stručnjaka, ključna za sprečavanje širenja zaraze. Krizni štab fabrike će, kaže Ilić, krajem ove sedmice ponovo da razmatra sve aspekte vezane za epidemiju COVID 19 i početak rada u Zastavi oružju.

Povodom saznanja da brojne fabrike nisu ni prekidale proizvodnju, a da rad uveliko obnavalju, ili najavljuju da će to da učine  i ostale kompanije u Šumadiji u kojima radi više hiljada zaposlenih, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca Jugoslav Ristić pita članove republičkog Kriznog štaba, “kako to da uredbom  Vlade Srbije nije definisano kakvu zaštitnu opremu treba da ima jedan radnik u vreme epidemije COVID 19?” U uredbi Vlade nigde, tvrdi naš sagovornik, nije navedeno da li je radniku za zaštitu  od zaraze dovoljna maska od platna koju Svetska zdravstvena organizacija ne priznaje kao efikasno sredstvo zaštite. Imamo, ističe  Ristić, najduži policijski čas u Evropi, u uslovi u fabričkim pogonima u kojima pod istim krovom radi i po više stotina radnika “nisu ni definisani,  a kamoli obezbedjeni”.

  • Zašto nema precizno definisanih uslova rada u fabrikama u vreme pandemije COVID 19,  i kako objašnjavate činjenicu da su zabranjeni skupovi u zatvorenom prostoru, a da poslodavci svakodnevno primoravaju na stotine radnike da ulaze u jedan pogon, iako delatnost kompanija u metalskom sektoru trenutno nije od značaja za svokdnevni život, pita  Ristić članove republičkog Kriznog štaba.         
SUTRA ODLUKA O NASTAVKU RADA U YURI
  • Inicirao sam, za utorak ujutro, sastanak sa predsednikom Kriznog štaba u Rači Nenadom  Savkovićem, koji  sa poslodavcem treba da pozove predstavnike Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu da ponovo dodju i procene da li postoje uslovi za nastavak proizvodnje u Yuri u punom kapacitetu, kaže predsednik Sindikata “Nezavisnost” u Yuri Saša  Marković.

 Ističe  da će svi zaposleni  sutra ujutro morati da dodju u fabriku, jer su “pozvani da se vrate na posao”.

izvor vesti: www.glassumadije.rs