Održan Okrugli sto na temu „Radna prava su ljudska prava“

U organizaciji „Roma centra“ i Saveza samostalnih sindikata Kragujevca, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra, održan je Okrugli sto sa temom „Radna prava su ljudska prava“. U radu okruglog stola pored predstavnika sindikalnih organizacija iz Kragujevca i predstavnika romskih organizacija učestvovali su predstavnik Nacionalne službe za zapošljavanje, predstavnik Socijalno-ekonomskog saveta grada Kragujevca Branko Veljović i član Gradskog veća zadužen za privredu Radomir Erić.
Na Okruglom stolu je postignuta visoka saglasnost učesnika u potrebi poboljšanja položaja ljudi koji žive od svog rada uvažavajući odnose u savremenom svetu. Razmotreno je i niz praktičnih rešenja koja mogu da dovedu do zajedničkog cilja.
Poseban akcenat stavljen je na položaj romske nacionalne manjine. Na inicijativu sekretara SSSK, Branka Petrašinovića uz saglasnost predstavnika Gradskog veća, pokušaće da se pronađe rešenje za status radnika romske nacionalnosti zaposlenih na odloženo vreme u JKP „Čistoća“

Saopštenje za medije Sindikalne organizacije Zastava oružje

Sindikalna organizacija Zastava oružje osuđuje izjavu generalnog direktora fabrike Milojka Brzakovića koji je na obeležavanju 164 godina od osnivanja fabrike Zastava oružje 27. oktobra 2017.godine iskazao podršku privatizaciji fabrike, što potvrđuje sumnju Sindikata da se fabrika sve više poslovno i finansijski upropašćuje i devastira kako bi se što jeftinije prodala. Saopštenje možete pogledati na sledećem linku 

Osuda najave privatizacije Oružari

Kada ce mladi dobiti priliku da rade?

U Srbiji, prema procenama, postoji 34.000 radno angažovanih penzionera i oni čine oko dva odsto ukupnog broja penzionera, saznaje Beta u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

“PIO fond ne vodi evidencija o broju penzionera koji rade, ali se prema broju zahteva za ponovno odredjivanje iznosa penzije po osnovu naknadno ostvarenog staža, procenjuje da je broj takvih penzionera oko dva odsto od ukupnog broja penzionera u Srbiji”, navodi se u informaciji iz fonda.U fondu su naveli da korisnici svih vrsta penzija imaju pravo da se ponovo zaposle, s tim što starosni penzioneri u osiguranje mogu da udju bez ograničenja, a za porodične i invalidske penzionere važe posebni uslovi. Korisnik starosne penzije može ponovo da se zaposli po ugovoru o radu, ugovoru o delu, autorskom ugovoru, i da prima penziju.
Prema članu 121 Zakona o PIO, korisnik starosne penzije ili prevremene starosne penzije koji se zaposli, odnosno obavlja samostalnu delatnost, ima pravo po prestanku tog zaposlenja, na ponovno odredjivanje penzije ako je bio u osiguranju najmanje godinu dana.
Ponovno odredjivanje penzije Fond PIO vrši na zahtev korisnika i dužan je da mu utvrdi povoljniji iznos penzije.
Direktor kragujevačke fabrike “Zastava oružje” Milojko Brzaković je rekao agenciji Beta da je fabrici potrebno iskustvo starijih kadrova zbog čega je ponovo uposlen jedan broj oružara koji su u penziji.
“Vratili smo na posao inženjere, i majstore koji su otišli iz fabrike, jer su nam potrebni ljudi koji odmah mogu da rade. Zadržali smo nekoliko starijih visokostručnih radnika i zamolićemo još jednog koji odlazi u penziju da ostane i obuči mlade oružare. Angažovano je i 12 penzionera za posebne radove i oko 10 majstora da obuče mladje radnike”, rekao je Brzaković.
U Savezu samostalnih sindikata Kragujevca smatraju da je angažovanje penzionera u državnom sektoru neprihvatljivo i društveno neodgovorno, jer je u Srbiji ogroman problem nezaposlenosti mladih i odliv kadrova van zemlje. Predsednik tog sindikata Jugoslav Ristić naveo je da se ne može očekivati da neko star 67 godina, poput direktora u kragujevačkoj “Zastava kovačnici” može da bude radno i intelektualno sposobniji od nekoga ko ima 30 ili 40 godina.
U jednom gradskom preduzeću ponovo je angažovan računovodja koji je nedavno otišao u penziju upravo iz te firme, a pozivani su i novinari penzioneri u gradsku televiziju.
Ristić smatra da bi trebalo zabraniti upošljavanje penzionera u državnom sektoru, a ostaviti im tu mogućnost samo u privatnom sektoru.
On je naveo da je pravdanje zapošljavanja penzionera njihovim iskustvom i potrebom da podučavaju mlade kadrove izgovor.

Izvor BETA

Jeftina radna snaga Balkana

Jeftin rad na balkanu, tema je emisije “Kontekst” na televiziji Al Jazeera. Gost je bio i Jugoslav Ristic, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca. O strajku u Fijatu i drugim radnickim temama.

OTVORENO PISMO ODBORNICIMA KRAGUJEVAČKE SKUPŠTINE GRADA

Pred vama je odluka o zatiranju kragujevačkog Centra za strna žita, najstarijeg naučno istraživačkog Centra za poljoprivredu na Balkanu, koji osnovaše 1898. godine, naši vizionarski preci. Tu odluku treba da potvrdite u petak 28.07.2017.godine.
Predlog za njegovo gašenje upućuju stranke čije je trajanje, u istrojiskom toku, jednako svetlosti komete nad ovim našim šumadijskim nebom. Ne očekujemo da većina vas odustanete od takve odluke, jer danas je vreme nacionalnog samouništenja, kome mnogi nesvesno doprinose. Nije čudo da neki i od vas u tome učestvuju.
Ipak da vas upozorimo o čemu odlučujete i zarad čijih interesa donosite takvu odluku. Centar za strna žita u kontinuitetu radi 120 godina obavljajući svoje dve osnovne funkcije, obrazujući kadrove neophodne jakoj državi i stvarajući nove sorte poljoprivednih proizvoda, koje su značile nezavisnost i sposobnost opstanka.
Nevolje počinju kada je iz Beograda odlučeno, u vremenu kada je kragujevački Centar silom politike bio uguran u Institut za poljoprivredu Srbije, da se Upravna zgrada Centra renovira, i o tom poslu je zaključen štetan Ugovor. Razoreni pravni sistem uvukao je Centar u vrtlog uništenja. Rešenje je potraženo u želji zaposlenih da Centar u svoje okrilje preuzme Grad Kraguejvac od Republike Srbije, naivno verujući da je duh Kragujevca jači od šićardžijsko partijskih marifetluka.
Grad Kraguejvac je od Centra preuzeo 55 hektar zemljišta, valjda jedinog cilja ove niskomoralne operacije, preuzimanje Centra. Uz zemljište Grad, pomalo nevoljno dobija i osnovno blago Centra, licence za strna žita stvarane više od jednog veka. Kao osnovni problem Centra ističu se zapolseni, oni koji svih ovih teških, uništavajućih godina, brane Centar. Rešenje je opet pronašla politika! Formirano je novo preduzeće prozaičnog naziva Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj, sa nabrojanim delatnostima sličnih onima koje je Centar imao, ali sa partijskim kadrovima u njemu. Oni, navodno, treba da sačuvaju blago Centra. Dosadašnji radnici biće najureni u beznađe, Nacionalne službe za zapošljavanje.
To vi radite svojom odlukom, pretpostavljamo zarad sitnog interesa nekiih od vas i volje političkih moćnika koju neki od vas slepo izvršavate.
Ubeđeni smo, kragujevčani vam to neće oprostiti!

Savez samostalnih sindikata Kragujevca
Predsednik
Jugoslav Ristić
U Kragujevcu, 27.07.017.godine