05.12.2012. Radnici TP „Srbija“ AD od danas u štrajku

Zaposleni, njih 104 u TP „Srbija“ AD od danas su u štrajku. Štrajk će se odvijati u radnim prostorijama i krugu poslovnog prostora. Zahtevi štrajkača su:

  • Isplata otpremnine u vrednosti od 300 Eura po godini radnog staža
  • Isplata zaostalih troškova prevoza i naknade za topli obrok
  • Isplata jubilarnih nagrada koje im po zakonu pripadaju
  • Da se tri radnika (portiri) vrate u radni odnos i da imaju ista prava kao i ostali radnici

Povod da radnici stupe u štrajk leži u činjenici što se pet godina posle privatizacije od kada su se zvanično izmenjala tri vlasnika, nekadašnja najveća trgovinska kuća u Šumadiji „Srbija“ koja je imala preko 800 zaposlenih i 70 prodajnih objekata površine 35.000 m2, 14. decembra ove godine prestaje sa radom. Takvu odluku je doneo aktuelni vlasnik, belgijska kompanija „Delez“. Tom odlukom se  i preostale četiri prodavnice preduzeća i magacin u Ilićevu zatvaraju, a 104 radnika proglašava tehnološkim viškom i da im se pri tom isplati otpremnina, s obrazloženjem da ne posluju profitabilno.
Potsetimo, preduzeće TP „Srbija“ je 2007.godine, na aukciji kupila izvesna Ana Petković iz Beograda, za oko sedam miliona Eura, ali je od početka bila javna tajna po rečima zaposlenih da iza ove kupovine stoji „Delta maksi“ Mirolsava Miškovića. To se i potvrdilo kada je početkom prošle godine belgijski „Delez“ za devetstotridesetdva miliona eura kupio „Delta maksi“, kada je i objavljeno da je na taj način postao i vlasnik kragujevačke „Srbije“, a da pri tom nikada nije obelodanjeno kada je vlasništvo ove firme i zvanično prešlo sa Ane Petković na „Delta maksi“.
Uprkos obećanjima da će belgijski vlasnik unaprediti rad firme i podići je na viši nivo, radnike je dočekala zla sudbina. Radnici su kako i kažu prema razvoju događaja to i očekivali. Ali, uprkos svemu  ne pristaju da ostanu bez posla pod uslovima koje im je pripremio belgijski vlasnik i zahtevaju otpremnine od 300 Eura po godini staža, pre svega zbog toga što je najveći broj radnika u životnoj dobi između 50 i 60 godina starosti te vrlo teško mogu da nađu neki novi poso.
Iako se Sindikat TP „Srbije“ AD obraćao za pomoć nadležnim državnim organima i lokalnoj samoupravi, niko im do sada nije izašao u susret i dao podršku njihovim nastojanjima osim SSS Kraguejvca.
Zato su po rečima Dragana Markovića, predsednika Štrajkačkog odbora, svi radnici odlučni da istraju u svojim zahtevima, jer kako naglašava nemaju drugog izbora da zaštite ugroženu sopstvenu, a i egzistenciju svojih porodica, te ako bude bilo potrebno ići će i u  radikalizociju štrajka.

03.12.2012. Održana Skupština TP Srbija

Uz okupljanje radnika preduzeća TP Srbija, koji su pod nabojem pratili skupštinu ovog preduzeća, danas je održana skupštinska sednica ovog preduzeća. Nezadovoljni radnici ovog preduzeća, zbog najavljenog zatvaranja ovog preduzeća i otpuštanja 102 radnika, zatrazžili su da se reši njihov status i isplate  otpremnine u najmanjem iznosu od 300 evra. Radnici tvrde da je preduzeće namerno dovedeno u ovakav tržišni položaj i najavljuju da će se obratiti državnim institucijama da preispitaju ovu privatizaciju. Predstavnici većinskog kapitala u ovom preduzeću, izjavili su da nisu kompetentni da daju odgovore na zahteve radnika ali da će u najskorijem vremenu dobiti odgovore na njihove zahteve.
Dogadjaj je prato znacajan broj medija.

28.11.2012. Radnici TP Srbija pred otkazom

Kako je kompanija Deleze Srbija obavestila zaposlene u TP Srbija, čiji je Deleze većinski vlasnik, kompanija Deleze je odlučila da zatvori preduzeće  TP Srbija i otpusti 102 od 104 radnika. Ponuđena je otpremnina za radnike u visini minimalne zakonske otpremnine.
Radnici TP Srbija su uputili zahteve kompaniji Deleze, da im se isplate otpremnine u visini 300 Eura po godini radnog staža i isplate  zaostala dugovanja prema radnicima.
Ukoliko ovi zahtevi ne budu usvojeni od kompanije Deleze, radnici će tražiti od nadležnih državnih organa, kao i od policije da se preispita privatizacija preduzeća TP Srbija.
Ovo preduzeće kupilo je privatno lice, da bi se ono na volšeban način našlo u sastavu Delta Maxi-ja, kako ističu radnici, a potom u sastavu Delezea. Prema tvrdnjama radnika, prodavnice koje su bile najvrednija imovina, postepeno su prelazile u ruke    Delta Maxi-ja, radnici su premeštani i otpuštani, akcionarima se smanjivao broj akcija, i mnogo toga što radnici smatraju da treba preispitati u „poslovanju“ TP Srbija.
Radnici izražavaju spremnost za radikalne oblike borbe za svoja prava.

05.11.2012. Rodna ravnopravnost – tema današnjeg seminara u okviru ženskog projekta „Mi smo jednaki“

            Na današnjem seminaru sa temom Rodna ravnopravnost u okviru ženskog projekta „Mi smo jednaki“, a u organizaciji Sekcije žena SSS Kraguejvca i pod pokroviteljstvom Sindikata IF Metall iz Geteborga uz podršku Ulof Palma Centra iz Švedske za širenje demokratije u svetu, prisustvovalo je više od pedesetak članica Sindikata iz preduzeća „Zastava oružje“. Uspešni predavač-edukator uz video prezentaciju na ovom seminaru je bila Marija Srećković, iz Ustanove za decu „Nada Naumović“.Seminar se odvijao u formi žive komunikacije između predavača i učesnica seminara, pri čemu su pripadnice ženskog pola iznosile svoja neposredna iskustva iz svojih radnih sredina na ovu temu.

            Opšti je utisak po mišljenju većine učesnica da su žene u stvarnom životu još uvek daleko od rodne ravnopravnosti, pre svega kada je reč o neposrednoj radnoj sredini. Muškarci, kako se čulo, mnogo pre a i u većem broju dolaze do rukovodećih položaja, a i znatno brže napreduju u poslu, uprkos istom ili višem obrazovanju koje žene poseduju. U prilog tome Snežana Radotić, diplomirani pravnik, u „Zastavi uružju“ je potsetila da u istoriji ove fabrike žena nikada nije bila na čelu rukovodeće garniture.
            Otuda i sprovođenje ovog projekta, kroz održavanje ovakvih seminara, žive neposredne diskusije, iznošenje ličnih stavova-iskustava… i omasovljenje – angažovanje što većeg broja učesnica u edukaciji na ovu temu, mogu da doprinesu prevazilaženju ovakvog stanja, sa težnjom da se približimo zemljama sa razvijenijom neposrednom rodnom ravnopravnošću.
            Reklo bi se da smo na dobrom putu realizacijom ovog projekta, sa napomenom da je to dug i mukotrpan proces … kako je i istaknuto od jednog broja učesnica na današnjoj radionici.