25.11.2013. Obustavljen prethodni stečajni postupak nad preduzećem „Metal Sistemi“d.o.o.

Oko sto radnika preduzeća Metal Sistemi d.o.o. ušlo je danas u zgradu Skupštine Grada Kragujevca, kako bi deo njih u sudnici, a deo izvan nje, dočekali odluku suda  o pokrenutom prethodnom stečajnom postupku nad ovim preduzećem.
Do pokretanja prethodnog stečajnog postupka je došlo tako, što je Rajfajzen banka zahtevala pokretanje stečaja, na osnovu čega je pokrenut ovaj postupak, od strane Privrednog suda u Kragujevcu.. Ovakav postupak  Suda predstavlja presedan i prvi je takav pokušaj u Srbiji, da se nad preduzećem u restrukturiranju pokrene stečaj, što je izazvalo burnu reakciju radnika.
Sud je nakon kratke rasprave ukinuo  odluku o pokrenutom stečaju i uz obrazloženje da je prethodnu odluku doneo na osnovu tumačenja sa „Savetovanja na Zlatiboru“, za koje je naknadno utvrđeno da nije relevantno.
Odlukom suda preduzeće Metal Sistemi d.o.o. je ponovo u funkciji.

25.11.2013. 16 Dana aktivizma protiv nasilja and ženama

Sekcija žena SSS Kragujevca pridružuje se akciji “16 Dana aktivizma protiv nasilja and ženama”, svetskoj kampanji koju obeležava 1.700 organizacija u preko 100 država sveta. Kampanja počinje 25. Novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja and ženama I završava 10. Decembra Međunarodnim danom ljudskih prava. U saradnji as organizacijom Autonomni ženski centar, aktivistkinje Sekcije žena SSS Kragujevca organizovaće podelu flajera u sindikalnim organizacijama na teritoriji grada Kragujevca.

16.11.2013. SAOPŠTENјE ZA MEDIJE

   Prethodni stečajni postupak koji je Privredni sud u Kragujevcu pokrenuo nad „Metal Sistemi“ d.o.o. – u restrukturiranju 08.novembra 2013. god. , na zahtev „Raiffeisen banke“ a.d. Beograd, sem što je presedan, ocenjujemo kao nastavak zakulisnih radnji koje već godinama prate ovo preduzeće.
   Odlukom suda blokiran je račun preduzeća, suspendovani su organi upravlјanja ovog preduzeća sa većinski državnim kapitalom, a sve upravlјačke nadležnosti prenete su na Agenciju Za privatizaciju. Na ovaj način zaustavlјene su sve poslovne aktivnosti koje su preduzeću donosile preko 12.000.000,00 din. mesečnih prihoda.
   „Metal Sistemi“ d.o.o. su jedno od 179 preduzeća koja se nalaze u statusu restrukturiranja i nad ni jednim preduzećem  u restrukturiranju nije bilo moguće pokrenuti stečajni postupak. Dugovi preduzeća potiču iz perioda neuspele privatizacije koja je anulirana tako što je bivši kupac vratio većinsko vlasništvo nad ovim preduzećem državi, zadržavši 33% vlasništva, posle burnih višemesečnih protesta radnika.
   Ovakav postupak suda procenjujemo kao deo još  tada skrojenog plana. Kako je drugačije moguće objasniti da su za ovaj opit izabrani baš „Metal Sistemi“ i da i ovaj pokušaj nije moguće napraviti bez političke podrške i pritajenih centara moći.
   Ukoliko se realizuje ova namera, biće to model za uništenje svih preduzeća u restrukturiranju i otpuštanje preko 50.000 radnika.
   Zato, pozivamo sud da poništi odluku o pokretanju stečajnog postupka, a MUP da ispita sve aktere ove i prethodnih aktivnosti koje se događaju oko „Metal Sistemi“ d.o.o.
   Očekujemo da se država opredeli da zaštiti radnike, ili će Samostalni sindikat „Metal Sistema“ biti prinuđen da rešenje problema potraži na već provereni sebi svojstven način.

 

Za  Samostalni Sindikat
 „Metal Sistemi“

Miloš Tanasković, predsednik

 

 

29.10.2013. Saopštenje za javnost

U vremenu kada naša država pokušava da izbegne bankrot, koji preti kao posledica promašene privredne strategije, korupcije, nemorala, lošeg sudstva, izvršne vlasti koju su vodili tudji interesi i drugo, želimo da ukažemo na besmislenost mera koje Vlada najavljuje  da predložimo mere koje će dugoročno da vode ka ozdravljenju društava.
Ključne mere koje Vlada predlaže u vidu solidarnog poreza, gašenje većine preduzeća u restrukturiranju i povećanje niže osnovice PDV-a, sa stanovišta sindikata i radnika su potpuno neprihvatljive i ukazuju na nedostatak hrabrosti ili zlu nameru.
Sloidarni porez, kojim bi se oprezovale plate veće od 60000 din, po svojoj suštini nije solidarni, već je izraz demagoških težnji. Ne smatramo da je plata lekara, profesora ili dobrog državnog službenika od 60000 velika, i sada se može nazreti da on vodi ka destimulativnoj lažnoj jednakosti.
Potpuna besmislenost mera se vidi kod njavljenih mera za preduzeća u restrukturiranju, podela preduzeca u kategorije je politicki inspirisana. Zaista će se izbeći davanja subvencija za deo ovih preduzeca, ali će gašenje preduzeća dovesti, sem do nove nezaposlenosti i do gubitka tehnologija, kojima ova preduzeća raspolažu sto nas i buduće generacije kvalifikuje za jeftinu radnu snagu kod stranih poslodavaca.
Podizanje niže stope PDV-a, pogodiće najsiromašnije, bogati ovu meru neće primetiti, njeni efekti će se istopiti za nekoliko meseci, jer  su efekti prethodnog povecnja više stope PDV-a nestali nakon jedne godine.

Zato tražimo da se mere ozdravljenja državnog budžeta usmere ka bogatima i privilegovanima.
-Da se uvede porez na kapitalnu dobit ostavrenu u privatizaciji.
– Oduzimanje imovine stecene kroz kriminalne radnje u privatizaciji.
– Uvodjenje državnog intervencionizma u privredu.
-Otpuštanje nepotrebnih partijskih kadrova.
-Suzbijanje korupcije i kriminala

Polazeći od činjenice da je privatizacija, na način kako se odvijala, nanela najveću stetu društvu  i stvorila nezasluženo enormno bogate, tražimo da se uvede porez na kapitalnu dobit ostvarenu u privatizaciji, za sve one koji su kupili preduzeća, otpustili sve ili većinu radnika i zadržali imovinu ovih preduzeća u vidu gradjevinskog zemljišta ili objekata.
Takodje trazimo da se oduzme  imovina stečena kroz kriminalne radnje u privatizaciji, a ne da se beskonačno preispituju nekoliko privatizacija, dok  stotine drugih koje imaju političku ili korupcionasku  pozadinu padaju u zaborav.
Oporavak društva nije moguć bez promene privredne strategije, stranih investicija nema i nece ih biti, ma koliko pogoršali položaj radnika izmenama Zakona o radu. Da bi se gradjani zaposlili, svima dobronamernima je sada jasno, potreban je državni intervencionizam u  privredi. To podrazumeva, očuvanje postojecih državnih preduzeca, ulaganje u njih, uz uvodjenje odgovornog upravljanja.

02.10.2013. Obeleženo uspеšno završeni kursevi engleskog jezika

            U saradnji sa Sindikatom IF Metal iz Geteborga, a uz poidršku Ulof Palme Centra, SSS Kragujevca organizovao je kurseve iz engleskog jezika za članice naše organizacije. Kurs je uspešno završilo 46 polaznica.
            Ovi kursevi su deo projekta „Mi smo jednaki“, koji se drugu godinu odvija u Kragujevcu i predstavlja deo uspešne decenijske saradnje Sindikata iz Kragujevcva sa Sindikatom IF Metal.
            Diplome je uručila Inga – Lill Samuelson, ombudsman u Sindikatu IF Metal.

24.09.2013. Izabrana predsednica i članice Predsedništva Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Kragujevca

Na izbornoj Konferenciji Sekcije žena SSS Kragujevca koja je održana 23.09.2013.godine, izabrana je Katarina Jakovljević za predsednicu ove Sekcije, dok je za članice Predsedništva Sekcije izabrano njih 9 i to:

1. Vukosavljević Danica
2. Jovanović Dragana
3. Luković Lela
4. Marinković Gabarić Mirjana
5. Martinović Jakovljević Snežana
6. Mijailović Ljiljana
7. Milikić Dana
8. Milenkoivć Milijana
9. Milosavljević Snežana

Pravo da glasa imalo je 52 članice Konferencije. Članstvo u Konferenciji imale su predstavnice 29 organizacija koje su u svojim radnim kolektivima formirale Sekciju žena i dodatne članove Konferencije imale su velike organizacije srazmerno članstvu u Sindikatu.
Na Konferenciji je bilo prisutno 38 članica sa pravom glasa na izborima za predsednicu.
Katarina Jakovljević je dobila 24 glasa, Zorica Savković 11 glasova i Mirjana Radovanović 3 glasa.
Za članice Predsedništva Sekcije žena SSS Kraguejvca, bilo je kandidovano 11 kandidatkinja.
Glasanje je obavljeno tajno.

09.07.2013. Poštovani poslanici javne reči,

Molimo vas da pomognete u uspostavljanju i poštovanju zakonitih i na pravdi zasnovanih odnosa u našem društvu. Ovoga puta to mažete da učinite, tako što ćete u svojim medijima objaviti položaj jedne mlade žene u kompaniji Yura u Rači, a čiji autorski tekst vam u prilogu šaljemo.
Poznato je da kompanija Yura, od svog dolaska u Srbiju zabranjuje organizovanje Sindikata i vešto krši zakonska prava zaposlenih.
Slučaj ove mlade žene, koja od početka rada ove kompanije radi u Yuri je flagrantan primer za to. Ona je po obrazovanju diplomirani ekonomista i od samog početka radi na uspostavljanju računovodstva u ovoj kompaniji. U godinama koje prethode godinama odlaska na trudničko bolovanje, njen položaj je bio podnošljiv, i sva  nesvakidašnja postupanja prema njoj, tumačila je različitim kulturnim obrascima.
Nakon upozorenja lekara da je neophodno da miruje i da ne može da putuje  svaki dan iz Kraguejvca za Raču, odlazi na trudničko bolovanje, o čemu obaveštava poslodavca. Kompanija Yura, upućuje ovoj radnici „Opomenu pred otkaz Ugovora o radu“, jer navodno nije završila posao koji je trebala i nije obučila druge koji treba da nastave taj posao.
Dva sata po povratku nakon bolovanja, uručuju ovoj radnici novo Rešenje, kojim se raspoređuje na rad u njihovoj fabrici u Nišu.
Odlučuje da prihvati svesna da je prilikom zasnivanja radnog odnosa, potpisala saglasnost da pristaje da je poslodavac uputi na rad dalje od 50 km, kako Zakon predviđa, jer da nije ne bi dobila posao.
Zatražila je jedan dan od godišnjeg odmora, kako bi se sa svojom bebom pripremila za preseljenje, i dobila odgovor od direktora  Yure, da je to njena beba i nije Yurina beba i da to njih ne interesuje. Pri tom direktor viče na nju i naređuje joj da ćuti (komunikacija se obavlja na engleskom jeziku). Kada ih je upoznala da novac koji će da dobija za putovanje na relaciji Kraguejvac – Niš, planira da upotrebi za iznajmljivanje stana u Nišu, rekli su joj da to ne sme, jer je to zloupotreba novca.
Očigledno je da se radi o gruboj zloupotrebi Zakona i poštujući spremnost ove mlade žene da se bori za svoja prava,  Savez samostalnih sindikata Kraguejvca, će joj pružiti pravnu i pomoć druge vrste.

Vašim uticajem značajno bi ste nam pomogli i posebno, svima onima koji žive od svog rada, kako bi ovakva postupanja bila osuđena od celog društva.