Radnici za državu – “nužno zlo”, zakida im se na sve strane

Položaj radnika u Srbiji danas bi mogao da se okarakteriše kao “najnevažnija sporedna stvar na svetu”, radnik je potpuno obespravljen, o njemu se ne govori i doživljava se kao “nužno zlo”, kaže za portal Nova.rs Jugoslav Ristić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca.

U prvomajskom intervjuu za naš portal, Ristić navodi da u Srbiji imamo desničarsku vlast, koja programski ne prepoznaje radnike. Srpski radnik danas je potpuno obespravljen sa tendencijom daljeg gubitka svih prava, smatra Ristić i dodaje da ga kao sindikalnog aktivistu onespokojava najavljena izmena Zakona o radu.

“Za sledeću godinu planirana je izmena Zakona o radu, a svesni smo da se sve izmene rade pod pritiskom krupnog kapitala. Ovde pre svega mislim na inostrani kapital, a prema dosadašnjim iskustvima sa stranim investitorima, strahujem da te izmene neće biti u interesu ljudi koji žive u ovoj zemlji”, kaže Ristić navodeći da i tokom pandemije virusa može da se definiše odnos države prema radnicima.

Ne znamo koje su mere zaštite radnika od korone

“Mi sada imamo situaciju da će od ponedeljka sve fabrike početi da rade, bez jasno definisanih zaštitnih mera koje treba da postoje. Ni u jednom dokumentu koji je Vlada donela ne postoje tačno propisani uslovi rada u vremenu pandemije. Prvenstveno mislim na industrijskog radnika, ali takvog dokumenta nema ni za radnike u kancelariji.

Postoje opšti uslovi – dva metra, maska i rukavice, ali nigde nije predviđeno kako će to da se kontroliše. Kada u fabriku uđe dve- tri hiljade ljudi, to je nemoguće ostvariti. Takođe, Vlada nigde nije navela ni koja je maska predviđena za koje radno mesto, uglavnom su radnici dobijali platnene maske, a imamo stav Svetske zdravstvene organizacije (SZO) da maske od tekstila nisu adekvatna zaštita, pa se i na tom primeru vidi nebriga države prema radnicima”, objašnjava Ristić.

Sindikati nepoželjni u privatnim firmama

Kao deo radničke obespravljenosti, Jugoslav Ristić navodi i činjenice da se u privatnim kompanijama, kao i u fabrikama u inostranom vlasništvu zabranjuje sindikalno delovanje. Prema njegovim rečima, pokušaji da se pokrene sindikat, završavaju se otpuštanjem radnika koji se na to usude.

“Sindikati su civilizacijska potreba, to je grupna odbrana radničkih prava. Zabranjivati sindikalno delovanje predstavlja kršenje civilizacijskih normi. Danas imamo situaciju da se u firmama koje su došle u Srbiju zabranjuju sindikati. Ide se čak i dotle da postoje strane kompanije koje u svojim matičnim zemljama imaju sindikate, ali ne dozvoljavaju sindikalno udruživanje srpskih radnika”, kaže Ristić i dodaje da takvo postupanje inostranih poslodavaca proističe iz stava države.

Radničko udruživanje je retka pojava i u privatnim kompanijama u domaćem vlasništvu, kaže:

“Sindikati su preostali uglavnom u državnim preduzećima i onima koja su preživela privatizaciju, a imaju tradiciju sindikalnog organizovanja od ranije. Radnicima je Ustavom zagarantovano pravo da se sindikalno organizuju, ali se u Srbiji to prećutno toleriše, a otkazi sindikalnih lidera se podvode pod ‘tehnološki višak’. Očigledno je da nesavesni poslodavci sindikat vide kao prepreku i gledaju da ga u svakom smislu eliminišu”.

Radnička prava koja se najčešće krše

Neisplaćivanje zarada na vreme i neplaćanje prekovremenog rada su najčešći prekršaji poslodavaca prema radnicima u Srbiji, navodi Ristić uz objašnjenje da se radnicima “zakida” na sve moguće načine. On smatra da je za poboljšanje statusa radnika potrebna nova privredna strategija.

“Da bi se promenio položaj radnika u društvu, potrebno je da država razume da su radnici esencija svakog društva, da su oni najznačajniji deo koji stvara novu vrednost i društveni dohodak. Tek kada budemo imali takvu državu, imaćemo i zadovoljne ljude. To je suština, mi nemamo državu koja je posvećena ljudima koji žive ovde, već državu koja je posvećena stranim investitorima i radi po stranim nalozima. Takva država ne može da bude dobra za svoje građane i zato kažem da je radnik ‘najnevažnija sporedna stvar na svetu’”, zaključio je Ristić.

Izvor: Nova.rs

IMAMO NAJDUŽI POLICIJSKI ČAS U EVROPI, A ZAŠTITA RADNIKA U POGONIMA NIJE NI DEFINISANA NI OBEZBEĐENA

Nakon pauza koje su, u proseku, zbog epidemije COVID 19,  trajale od dve sedmice do mesec dana, većina vodećih fabrika u Kragujevcu i Šumadiji, osim Fijat Krajslera, nastavila je, ili planira da  sutra (utorak, 21. april) nastavi proizvodnju. U nekima od njih, SIMENSU, Formi ideale, Milanović grupi,  konfenkcijim firmama Fori textile i Berteks, rad nije ni obustavljan, već su, prema informacijama iz tih preduzeća, preduzete odgovarajuće  mere  koje su, navodno, obezbeđivale radnike od moguće zaraze virusom korona. Da li je i ko proveravao primenu tih mera, pouzdano se ne zna, ali se, s druge strane zna da postoji fotografija na kojoj se vidi  da se radnice jedne kragujevačke konfekcije, krajem minule sedmice,  na posao voze  organizovano u “krcatom” autobusu.

Proizvodnja je, u međuvremenu, posle kraćeg zastoja, nastavljena u kragujevačkoj fabrici nemačko – austrijskog konzorcijuma za proizvodnju građevinskih mašina Vaker Nojsenu, a sutra  bi, pre oficijelnim najavama, proizvodni proces trebalo da bude nastavljen u Zastavi oružju i šumadijskoj fabrici južnokorejske Yura korporacije, u Rači Kragujevačkoj. Proizvodnja u Yuri sutra bi, kako je saopšteno uoči uskršnjih praznika, trebalo da počne u punom kapacitetu, sa svih 1.200 radnika, uprkos nedavnom dogovoru menadžmenta, fabričkog sindikata “Nezavisnost” i opštinskog  Kriznog štaba,  da do kraja vanrednog stanja u Srbiji,u pogonima u dve smene  bude do 400 radnika, odnosno po njih 200 i u prvoj i u drugoj radnoj  smeni, čime bi se, uz  propisanu opremu, te distancu medju zaposlenima od dva metra, obezbedila koliko – toliko odgovarajuća zaštita radnika.  

Dogovoru o dnevnom angažovanju po 400 radnika u Yuri u Rači, od 8. aprila do kraja vanrednog stanja, prethodili su protesti radnika te kompanije u  Rači, ali i u Leskovcu i Nišu. U fabrici u Rači, 400 angažvanih radnika bi, prema rečenom dogovoru, posle dvonedeljnog rada trebalo da se rotiraju sa kolegama koje odmaraju. Dogovor je, medjutim, već prekršen prošle sedmice kad je u Yuri ponovo organizovana i treća smena, u kojoj je takodje angažovano 200 radnika, te je u fabričkim pogonima dnevno bilo po 600, odnosno polovina od ukupnog broja radnika.

U sindikatu „Nezavisnost“ fabrike u Rači kažu da je  Yura, uoči uskršnjih praznija, obavestila zaposlene da se od 21. aprila vraća proizvodnja u punom kapacitetu, sa svih 1.200 radnika. Predsednik sindikata Saša Marković rekao je da je takvu odluku poslodavac, kako je objašnjeno, doneo zbog obaveza prema kupcima u Slovačkoj.

  • Yura je prekršila dogovor. Obavestili smo o tome Opštinski krizni štab i Institut za javno zdravlje, pa ćemo videti kakav je njihov stav, pošto i dalje traje opasnost od širenja korona virusa, kaže Marković.

Posle gotovo jednomesečne pauze, proizvodnja će sutra da bude obnovljena i u Zastavi oružju. U  Sindikatu te fabrike  kažu da bi sutra u pogone i biroe, prema prošlonedeljnoj proceni nadležnih u kragujevačkom Insitutu za javno zdravlje,  trebalo da udje izmedju 300 i 500 od ukupno oko 2.500 zaposlenih u  Zastavi oružju, medju kojima, prema nezvaničnim informacijama, ima zaraženih virusom korona.

  • Stav Sindikata je bio i ostao da proizvodnja u našoj fabrici ne treba da bude nastavljena ni ove nedelje, već da  treba da se sačeka do 27. aprila, kada bi se, na osnovu epidemiološke situacije u Kragujevcu i Srbiji, donela odluka o tome kada i na koji način bi proizvodni proces trebalo da bude odnovljen.  Tim pre što će i većina ostalih velikih vojnih fa brika u zemlji, odluku o eventualnom nastavku rada , koliko sam upoznat,  da donese posle 1. maja, kaže  predsednik  Sindikata u Zastavi oružju Dragan Ilić.

Dodaje da u oružarskom Sindikatu  i dalje smatraju da je obnavljanje proizvodnje, posebno u punom kapacitetu i te kako  rizično za zdravlje zaposlenih.  Prema njegovim rečima, velika je nepoznanica šta će se dešavati kad više od 2.500 ljudi, u vreme epidemije koja još uvek uveliko traje, uđe u pogone u kojima je praktično nemoguće poštovanje mere koja se odnosi na socijalnu distancu, a koja je, prema proceni stručnjaka, ključna za sprečavanje širenja zaraze. Krizni štab fabrike će, kaže Ilić, krajem ove sedmice ponovo da razmatra sve aspekte vezane za epidemiju COVID 19 i početak rada u Zastavi oružju.

Povodom saznanja da brojne fabrike nisu ni prekidale proizvodnju, a da rad uveliko obnavalju, ili najavljuju da će to da učine  i ostale kompanije u Šumadiji u kojima radi više hiljada zaposlenih, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca Jugoslav Ristić pita članove republičkog Kriznog štaba, “kako to da uredbom  Vlade Srbije nije definisano kakvu zaštitnu opremu treba da ima jedan radnik u vreme epidemije COVID 19?” U uredbi Vlade nigde, tvrdi naš sagovornik, nije navedeno da li je radniku za zaštitu  od zaraze dovoljna maska od platna koju Svetska zdravstvena organizacija ne priznaje kao efikasno sredstvo zaštite. Imamo, ističe  Ristić, najduži policijski čas u Evropi, u uslovi u fabričkim pogonima u kojima pod istim krovom radi i po više stotina radnika “nisu ni definisani,  a kamoli obezbedjeni”.

  • Zašto nema precizno definisanih uslova rada u fabrikama u vreme pandemije COVID 19,  i kako objašnjavate činjenicu da su zabranjeni skupovi u zatvorenom prostoru, a da poslodavci svakodnevno primoravaju na stotine radnike da ulaze u jedan pogon, iako delatnost kompanija u metalskom sektoru trenutno nije od značaja za svokdnevni život, pita  Ristić članove republičkog Kriznog štaba.         
SUTRA ODLUKA O NASTAVKU RADA U YURI
  • Inicirao sam, za utorak ujutro, sastanak sa predsednikom Kriznog štaba u Rači Nenadom  Savkovićem, koji  sa poslodavcem treba da pozove predstavnike Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu da ponovo dodju i procene da li postoje uslovi za nastavak proizvodnje u Yuri u punom kapacitetu, kaže predsednik Sindikata “Nezavisnost” u Yuri Saša  Marković.

 Ističe  da će svi zaposleni  sutra ujutro morati da dodju u fabriku, jer su “pozvani da se vrate na posao”.

izvor vesti: www.glassumadije.rs

U više fabričkih hala u Kragujevcu radnici rade na bliskom rastojanju i bez zaštite

Savez samostalnih sindikata Kragujevca upozorio je danas da u više fabričkih hala u Kragujevcu radi stotinjak radnika na bliskom rastojanju i bez ikakvih zaštitnih sredstava, dok se prevoz radnika obavlja tako da sede jedan pored drugog bez zaštite

Iz tog sindikata su povodom takvih uslova za rad zatražili stav nadležnih, Ministarstva rada, Inspekcije rada i Sektora za bezbednost i zdravlje na radu.

„Da li i u radnim uslovima važe pravila i preporuke koje dobijamo putem medija, o dozvoljenom broju ljudi u zatvorenom prostoru“, zapitao je sindikat kao i da li poslodavci koji ne mogu da obezbede zaštitna sredstva mogu da nastave rad u tim uslovima.

Radnice u proizvodnji fabrike „Fori Textile Ser“ danas su zatražile od poslodavca da se na određeno vreme prekine rad zbog opasnosti od širenja korona virusa i da se obezbede zaštitna sredstva.

Kako su naveli u Samostalnom sindikatu te fabrike, radnice su danas bile posebno uplašene jer su dve koleginice otišle s posla zbog temperature.

Pošto je poslodavac odbio takvu molbu, koju je u njihovo ime na kriznom štabu izneo predstavnik Samostalnog sindikata, radnice su danas u 9.30 na jedan sat obustavile rad. Predsednik Samostalnog sindikata te fabrike Dejan Čakarević je rekao Beti da se direktor fabrike obratio zaposlenima oko 12.30 i potvrdio da se proizvodnja neće prekidati.

Čakarević je rekao da je najavljeno da će sutra radnicima biti obezbeđene maske. U sindikatu navode i da je osim nedostatka zaštitnih sredstava i činjenice da radnici rade na malom rastojanju jedan od drugog, problem i prevoz zaposlenih do fabrike jer javni prevoz ne radi.

Čakarević je rekao da je u fabrici trenutno angažovano više od 50 odsto zaposlenih. U vreme vanredne situacije određenom broju radnika je dozvoljeno korišćenje godišnjeg odmora, odsustvo roditeljima dece do 12 godina i starijima od 60 godina koji imaju hronične bolesti.

Izvor: Danas

Smanjiti broj radnika u svim fabrikama i sprečiti otkaze

U Savezu samostalnih sindikata Kragujevca apeluju na nadležne da se u fabrikama sa više stotina radnika smanji broj ljudi, obezbede zaštitna sredstva i spreče otkazi u svim sektorima privrede dok traje opasnost od širenja korona virusa.

Predsednik tog sindikata Jugoslav Ristić je rekao agenciji Beta da su fabrike sa nekoliko stotina radnika potencijalna opasnost od širenja korona virusa.

On kaže da bi mere o okupljanju trebalo da važe i u svim fabrikama odnosno da se smanji broj ljudi ili preraspodeli tako da na određenom prostoru ne bude više od 50 zaposlenih. Ristić kaže da je uz to važno da sva preduzeća obezbede dovoljno dezinfekcionih i zaštitnih sredstava za radnike.

On je rekao i da u Kragujevcu već ima nekoliko desetina otpuštenih radnika pre svega u ugostiteljstvu i trgovini. Ristić je naveo i da je veliki problem što ne rade šalteri Nacionalne službe za zapošljavanje, pa otpušteni radnici ne mogu da se prijave i ostaju bez zdravstvenog osiguranja u naknade sa tržišta rada.

Prema rečima Ristića, radnike treba zaštititi i ne dozvoliti otkaze i gubitak egzistencije u uslovima kada su u riziku od zaraze korona virusom. Naveo je primer Hrvatske koja poslodavce stimuliše sa minimalnom zaradom da radnici ne izgube posao u vreme epidemije.

Izvor: Danas

SSSK pisao Ministru za rad i inspekciji rada

Molimo vas da hitno date stav, povodom pojave, da u više fabričkih hala, u Kragujevcu, rade po stotinka radnika, na bliskom rastojanju, bez ikakvih zaštitnih sredstava? Da li u radnim uslovima važe pravila i preporuke koje dobijamo putem medija, o dozvoljenom broju ljudi u zatvorenom prostoru? Takođe, prevoz radnika se obavlja u prevoznim sredstvima, gde radnici sede jedan do drugog, bez zaštitnih sredstava. Da li poslodavci koji ne mogu da obezbede zaštitna sredstva, mogu da nastave rad u tim uslovima?

Predsednik

Jugoslav Ristić

Socijalno – ekonomski savet o merama zaštite zaposlenih

Socijalno-ekonomski savet grada Kragujevca razmatrao je na sednici mere zaštite zaposlenih u uslovima pandemije korona virusom. Najnovijim merama definisan je način ponašanja građana, zaposlenih u javnom sektoru, rada javnih i javno komunalnih preduzeća ali isto važi i za privredne subjekte, rečeno je sednici Saveta

Mere prevencije u skladu sa zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti su obaveza ne samo državnih organa, organa jedinica autonomne pokrajine i lokalne samouprave, već su zakonska obaveza i svih privrednih društava i pravnih lica, rekao je na sednici Socijalno –ekonomskog saveta, gradonačelnik Kragujevca, Radomir Nikolić. U slučaju ratnog stanja i elementarnih nepogoda, a zaraza jeste elementarana nepogoda, svaki poslodavac ima zakonsku obavezu da u okviru svoje delatnosti i u skladu sa svojim odlukama organizuje mere zaštite zaposlenih i tu, ukoliko lokalna samouprava ili bilo koji državni organ bude mogao da pomogne, svakako će pomoći, kazao je gradonačelnik Nikolić.

Preporuka članova Saveta je da se proizvodnja prilagodi aktuelnoj situaciji i preduzmu neophodne mere zaštite od dezinfekcije obuće, redovnog čišćenja i dezinfekcije prostorije u kojima se boravi i radi, bez obzira da li su to hale ili kancelarije. Oblaganje mašina i metalnih površina najlonom radi lakše dezinfekcije, korišćenje zaštitne maske, rukavica i alkohola kao dezinfekcionog sredstva, preporučeno je na sednici Saveta.

Kao jedan od najvažnijih zaključaka SES-a je preporuka poslodavcima da se obrate stručnjacima Instituta za javno zdravlje kako bi dobili instrukcije i tačne informacije koja sredstva za dezinfekciju, u zavisnosti od procesa proizvodnje i materijala koje koriste u proizvodnji, smeju da koriste.

Izvor: Kragujevac.rs

Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja

Na osnovu člana 200. stav 6. Ustava Republike Srbije,
Vlada, uz supotpis predsednika Republike, donosi

Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja

Uredba je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 31/2020 od 16.3.2020. godine, kada je i stupila na snagu.

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se poseban način i organizacija rada poslodavaca na teritoriji Republike Srbije za vreme vanrednog stanja.

Član 2.

Za vreme vanrednog stanja poslodavac je dužan da omogući zaposlenima obavljanje poslova van prostorija poslodavca (rad na daljinu i rad od kuće), na svim radnim mestima na kojima je moguće organizovati takav rad u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

Ako opštim aktom i ugovorom o radu nije predviđen način rada iz stava 1. ovog člana, poslodavac može rešenjem omogućiti zaposlenom obavljanje poslova van prostorija poslodavca, ukoliko mu to organizacioni uslovi dozvoljavaju.

Rešenje iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži:
1) trajanje radnog vremena;
2) način vršenja nadzora nad radom zaposlenog.

Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o zaposlenima koji obavljaju rad van prostorija poslodavca.

Član 3.

Poslodavac čija je priroda delatnosti takva da nije moguće organizovati rad na način predviđen članom 2. ove uredbe, neophodno je da svoje poslovanje uskladi sa uslovima vanrednog stanja i to:
– da, ukoliko je to moguće i ne iziskuje dodatna sredstva, organizuje rad u smenama, kako bi što manji broj zaposlenih i svih drugih radno angažovanih lica rad obavljao istovremeno u jednoj prostoriji,
– omogući održavanje svih poslovnih sastanaka elektronskim, odnosno drugim odgovarajućim putem (video link, video poziv i dr.),
– odloži službena putovanja u zemlji i inostranstvu, u skladu sa odlukom nadležnog organa o zabrani, odnosno privremenom ograničenju ulaska i kretanja.

Član 4.

Poslodavac je dužan da u cilju osiguranja zaštite i zdravlja zaposlenih, radno angažovanih i stranaka obezbedi sve opšte, posebne i vanredne mere koje se odnose na higijensku sigurnost objekata i lica u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Za zaposlene i radno angažovane, koji su u neposrednom kontaktu sa strankama ili dele radni prostor sa više lica, potrebno je obezbediti dovoljne količine zaštitne opreme u skladu sa posebnim propisima.

Član 5.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj110-2517/2020

U Beogradu, 15. marta 2020. godine

Vlada

Predsednik Republike,
Aleksandar Vučić, s.r.

Prvi potpredsednik Vlade,
Ivica Dačić, v.d.

urdba-1

Image 1 of 2

Reagovanje SSS Kragujevca na novi Zakon o agencijskom zapošljavanju

Skupština Srbije usvojila je Zakon o agencijskom zapošljavanju koji će, po najavama iz Ministarstva za rad, omogućiti zaštitu onih koji se zapošljavaju preko agencija i doprineti smanjenju rada na crno. Na prvi zakon koji uređuju rad preko agencija, stručnjaci imaju zamerke, ali smatraju da je korak napred. Zamerke sindikata iznete pre usvajanja, nisu prihvaćene.

Preuzeto sa Radio televizija Kragujevac